Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije

Na današnji dan slavimo svetog Josipa: vjernog branitelja Isusa Krista, zaručnika Blažene djevice Marije i nebeskog zaštitnika hrvatskog naroda.
Autor: Verbum/Laudato/T.S. Photo: screenshot utorak, 21. ožujka 2017. u 08:22
Sveti Josip bio je kraljevskog roda i potomak samo nominalna plemstva, jer je za život morao zarađivati kao obrtnik: radio je kao stolar, tesar i drvodjelac. Bio je vrijedan, čestit i jednostavan čovjek, a uz sve to  poslušan i šutljiv. Zaručen s Marijom, našao se pred teškom odlukom. Naime, njegova je zaručnica po svemu besprijekorna i neupitne čestitosti, zatrudnila prije nego su se sastali.

Kako je ne bi izložio javnome ruglu, odlučio je potajice otpustiti svoju zaručnicu. Josipa je tad posjetio anđeo nebeski koji mu je rekao:

'Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi svoju zaručnicu Mariju, jer je ono što je u njoj začeto zaista od Duha Svetoga. Rodit će Sina kojemu ćeš nadjenuti ime Isus: On će spasiti narod svoj od grijeha njegovih'.

Josip je poslušno uzeo k sebi svoju zaručnicu te se s njome uputio u Betlehem gdje se rodio Spasitelj. Kad je dvanaestogodišnji Isus bio u hramu, kao njegov zemaljski otac Josip ga je zabrinuto tražio.Gotovo je sigurno da je Josip svoj zemaljski život završio prije nego što je Isus započeo javno djelovanje. Njegova je smrt bila sretna, utješena Isusovim prisustvom.Sveti Josip bio je otvoren prema Božjim planovima, čak i kada su bili neizvjesni i tajnoviti, te izazivali tjeskobu i zabrinutost.

Pobožnost prema svetom Josipu počela se razvijati tek iza devetog stoljeća, posebno u 11. I 12. stoljeću, zahvaljujući djelovanju franjevačke škole. Svetog  je Josipa Papa Pio jedanaesti 1870. godine proglasio zaštitnikom svekolike Crkve i uspostavio njegov blagdan  19.-tog ožujka. Papa Pio 23. gajio je osobitu pobožnost prema svetom Josipu i uključio njegovo ime u Misal, zajedno s Isusom, Marijom i svecima čiju zaštitu Crkva svakodnevno zaziva u euharistijskome slavlju.

Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se u Karlovcu u Dubovcu i jedno je od dva naša nacionalna svetišta, uz marijansko u Mariji Bistrici. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja. 1987. godine.
Gradnja Crkve Sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić, 1968., a Crkvu je posvetio 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper.

Hrvatski je Sabor 9. i 10. lipnja 1687. izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog Sabora na ovaj datum se na latinskom jeziku nalazi ovaj tekst:

'Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran'.






 
Da biste komentirali, prijavite se.