U HAZU otvorena Memorijalna soba nobelovaca Ružičke i Preloga

Memorijalna soba hrvatskih nobelovaca Leopolda Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, otvorena u ponedjeljak 21. travnja u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Soba svojim multimedijskim postavom približava hrvatskoj javnosti život i djelo te dvojice velikana znanosti prošloga stoljeća ovjenčanih Nobelovom nagradom.

ruzicka-i-prelog.jpg
Autor
gkvu.hr/Hina/Laludato/M.P.
Fotograf
classes.yale.edu
Objavljeno:
 
21.04.2015 11:25

Ružička je Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1939. za svoj rad na istraživanju polimetilena i viših terpena te za istraživanje spolnih hormona, a Prelog godine 1975. za svoj rad na stereokemiji ogranskih molekula i njihovih reakcija.

„Uz nezaobilazni doprinos razvoju kemije, Ružička i Prelog zadržali su rijetko viđenu povezanost sa svojom Domovinom“, istaknuo je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić za kojega je otvorenje njima posvećene Memorijalne sobe, čiju muzeološku koncepciju i postav potpisuje arhitekt Mario Beusan, događaj važan ne samo za znanost već ima i snažnu kulturološku dimenziju.
 
Posjetitelji u Memorijalnoj sobi mogu vidjeti brojne dokumente, pisma, fotografije i osobne predmete naših nobelovaca. U izložbenom postavu posvećenom Ružički nalazi se i original povelje o dodjeli Nobelove nagrade 1939. godine, dok se u Prelogovu postavu nalazi i dio njegove stručne biblioteke, namještaj iz njegove radne sobe, odijelo koje je nosio na dodjeli Nobelove nagrade 1975. te zbirka kutija šibica iz svjetskih hotela koje je skupljao tijekom svojih putovanja.
 
Švicarski veleposlanik u Hrvatskoj Stefan Estermann posvjedočio je kako je počašćen time što je švicarski veleposlanik u Hrvatskoj te da je ova svečanost za njega prigoda da, zahvaljujući dvojici nobelovaca hrvatskih korijena i švicarskoga državljanstva, uči i o svojoj domovini Švicarskoj koja je, istaknuo je, na svjetskome vrhu po broju dobitnika Nobelove nagrade. Misleći na nobelovcima Ružički i Prelogu, veleposlanik Estermann vjeruje da njihov primjer može i danas biti poticaj za jačanje hrvatsko-švicarske znanstvene suradnje.
 
Nakon što je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU akademik Andrej Dujella podsjetio na najvažnije točke iz životopisa dvojice znanstvenih velikana, njihovi nekadašnji učenici akademici Vitomir Šunjić i Mladen Žinić približili su brojnim uzvanicima i publici Ružičkin i Prelogov znanstveni opus i to popratili sa zanimljivim pojedinostima iz njihova života.
 
Tako je akademik Šunjić spomenuo kako se Ružičkin odlazak iz Švicarske u Nizozemsku, odnosno na Sveučilište u u Utrechtu 1926. godine može povezati, ne samo sa činjenicom što tada na ETH nije bio izabran za redovitoga profesora, već i s njegovom velikim zanimanjem za flamansko slikarstvo, posebice ono 17. stoljeća. Istaknuo je kako je Ružičkin „za“ bio presudan da Vladimir Prelog bude izabran za njegova nasljednika koji je, duhovito je primijetio Šunjić, izabran „jednoglasno“, odnosno samo je Ružička bio za dok su ostali bili za to da Ružičku naslijedi jedan od dvojice istaknutih švicarskih znanstvenika. Premda vrlo različitih naravi, odnos Ružičke i Preloga bio je pun poštovanja, razumijevanja i podupiranja, rekao je Šunjić.
 
Akademik Žinić istaknuo je kako Vladimir Prelog nije bio samo jedan od vodećih organskih kemičara prve polovice 20. stoljeća već i izrazito duhovit čovjek uvijek spreman ispripovijedati šalu ili anegdotu. Uz to, rekao je, Prelog je bio osoba širokoga znanja i obrazovanja, potpuno nezainteresiran za moć i vlast, radi čega su ga njegovi kolege i prijatelji jako cijenili te duboko introspektivna osoba, a pomalo i fatalist.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: