Hodžić: Nezamjenjiva uloga obitelji u suvremenom društvu

„Budući da je položaj obitelji u suvremenom društvu sve teži, potrebno je ohrabriti obitelji da spoznaju svoju nezamijenjivu ulogu i da je prihvate svjedočeći u društvu ljepotu i radost bračnog i obiteljskog života kao i roditeljstva“, poručio je u razgovoru za Laudato.hr voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar Krešimir Hodžić.
Autor: Helena Cvjetičanin srijeda, 11. srpnja 2012. u 00:00

„Budući da je položaj obitelji u suvremenom društvu sve teži, potrebno je ohrabriti obitelji da spoznaju svoju nezamijenjivu ulogu i da je prihvate svjedočeći u društvu ljepotu i radost bračnog i obiteljskog života kao i roditeljstva“, poručio je u razgovoru za Laudato.hr voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar Krešimir Hodžić. Naime, institucija obitelji sve je ugroženija, posebice novim zakonima, poput Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova.

No, Crkva se oduvijek na poseban način zauzimala za pitanja braka i obitelji, istaknuo je dr. Hodžić, osobito u teškim i kriznim situacijama. Zbog toga su diljem Hrvatske osnovana obiteljska savjetovalištva u kojima mnogi traže pomoć.

Kako ocjenjujete položaj obitelji u suvremenom društvu?


Položaj obitelji u suvremenom društvu sve je teži i nezahvalniji, jer se s jedne strane gomilaju izazovi i teškoće s kojima se obitelji susreću, a s druge strane sve je veći raskorak između njihovih potreba te pomoći koje obitelji imaju od strane društva. To je još naglašenije u državama u kojima profit i interesi globalnog kapitala prevladavaju pred socijalnom osjetljivošću i solidarnosti, pa se sve teže usklađuje obiteljski život i rad, dakako na štetu obitelji. Nadalje, stalnim proširivanjima definicije obitelji koja je sve do nedavno bila rezervirana za njen naravni oblik, utemeljen na braku između muškarca i žene koji rađaju i zajednički podižu djecu, narušava se njen identitet kao osnovne jedinice društva, unatoč tome što je ni jedan drugi oblik zajedničkoga život ne može istinski nadomjestiti u njenim funkcijama i ulogama.

Statistika je pokazala da je sve manji broj sklopljenih brakova u Hrvatskoj, a povećao se broj razvoda, kako to komentirate?


Činjenica je da je u 2011. sklopljeno samo 19.893 brakova, a razvela su se 5.563 para što nas dovodi do omjera od 1 razvoda na 3,6 sklopljena braka. Uzroci koji su doveli do takvih statističkih pokazatelja su složeni. No, ipak, zasigurno je jedan od značajnih čimbenika  - osobito posljednje dvije godine - ekonomska kriza i rastuća nesigurnost građana koji su se iz toga razloga vjerojatno teže odlučivali na sklapanje braka i rađanje djece. Broj razvoda je proteklih godina bio otprilike na istoj razini, ali u 2011. došlo je do značajnog porasta od 10 posto.

Takvi podaci nedvojbeno ukazuju na poraznu činjenicu da nitko osim Katoličke crkve u Hrvatskoj sustavno ne provodi pripremu za brak, programe njegovanja braka te bračnog savjetovanja i posredovanja u cilju spašavanja brakova. Čim više, riječ brak „izgnana“ je iz svih novijih zakona, politika i strategija u RH. To se moglo dogoditi jer brak između muškarca i žene, taj kamen temeljac obitelji, nije Ustavom zaštićena kategorija kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama.

Koji su najveći izazovi za obitelj i kako ih prevladati?

Izazovi odnosno čimbenici koji ugrožavaju brak i obitelj, kao što je več rečeno, sve su brojniji, a mogu se podijeliti na unutrašnje i vanjske. Među unutarnje čimbenike možemo ubrojiti: hedonistički i konzumeristički mentalitet koji povezan sa sebičnošću rezultira odgađanjem ulaska u brak i sve kasnijim rađanjem djece; kohabitaciju ili takozvani „brak na probu“ koja dokazano dovodi do pada odanosti u braku, manjkavu priprava za brak; pogrešno shvaćanje tijela i spolnosti u rasponu od sveprisutne erotizacije sjedne strane do puritanizma s druge strane; probleme komunikacije među članovima obitelji, nesnalaženje u osobnim i obiteljskim financijama, neučinkovito upravljanje vremenom te nedostatak bračne i obiteljske duhovnosti.

S druge strane brojni su i vanjski čimbenici. Na prvom mjestu valja spomenuti pravnu regulativu s rastućim brojem odredbi i mjera koje nisu u korist obitelji, već joj izravno ili neizravno pričinjaju štetu poput Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova. Također, uz to, treba izdvojiti nepostojanje sustavne obiteljske politike po mjeri obitelji. Znakovito je da se nakon one iz 2003. nova nije niti donosila, već je 2006. usvojena Nacionalna populacijska politika koja bi do kraja ove godine trebala biti provedena u svim predviđenim mjerama. Nažalost, ukidanjem Minstarstva obitelji i neokupljanjem Savjeta za populacijsku politiku, kojega sam i osobno bio član, teško da se tako nešto može očekivati. Od ostalih vanjskih čimbenika ističu se: neusklađenost rada i obiteljskog života, financijski tereti i dužničko ropstvo obitelji, djelovanje pojedinih sastavnica civilnog društva, mediji kad nameću protubračni i protuobiteljski mentalitet, školstvo koje sve manje odgaja za trajne ljudske vrjednote.

Koja je uloga crkvenih obiteljskih savjetovališta u prevladavanju tih izazova?


Crkva se oduvijek na poseban način zauzimala za pitanja braka i obitelji, osobito u teškim i kriznim situacijama. Danas je sve više takvih situacija s kojima se suvremeni brak i obitelj teško nose i stoga im je potrebna konkretna pomoć u obliku preventivnih i savjetodavnih programa što je ujedno i osnovni sadržaj djelovanja crkvenih bračnih i obiteljskih savjetovališta. Njihova uloga sastoji se u tome da okupljajući različite profile stručnjaka (liječnici, pravnici, psiholozi, socijalni radnici i dr.) obiteljima i pojedinim njihovim članovima pruže organiziranu stručnu pomoć kroz savjetovanje, usmjeravanje i potporu u njihovim konkretnim problemima.

Ona to čine slijedeći nauk Crkve o svetosti braka i obitelji, dostojanstvu ljudske osobe i neprocjenjivosti dara života od začeća do prirodne smrti, o istinskom smislu ljudske spolnosti te o ulozi obitelji u Crkvi i društvu.

Kako je rasprostranjena mreža obiteljskih savjetovališta, tko u njima radi i koje su im primarne zadaće?

Trenutno u Hrvatskoj djeluje 13 crkvenih bračnih i obiteljskih savjetovališta u 10 (nad)biskupija te jedno Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja u Slavonskom Brodu.

Savjetovališta su dakle mjesta u kojima se provodi pastoralna skrb Crkve usmjerena na praćenje supružnika i obitelji. U savjetovalištima im se pruža djelatnu pomoć u bračnim i obiteljskim poteškoćama i krizama. Ona su otvorena svim građanima bez diskriminacije, a pružaju pomoć kroz individualne razgovore, razgovore s bračnim parom, s obiteljima putem telefonskog savjetovanja te kroz rad u skupinama. Uz to, razvijaju i preventivne oblike djelovanja te surađuju s društvenim i crkvenim institucijama koje skrbe za čovjeka.

Kako vidite obitelj u budućnosti, koju biste im poruku uputili?


Usprkos svemu, naravni brak i obitelji neće nestati, no potrebno je ohrabriti mlade ljude da stupaju u brak i čim ih kvalitetnije za to pripremiti. Nadalje, porebno je ohrabriti supružnike da njeguju svoje brakove kako bi ih sačuvali u neminovnim olujama života.

Potrebno je ohrabriti obitelji da spoznaju svoju nezamjenjivu ulogu i da je prihvate svjedočeći u društvu ljepotu i radost bračnog i obiteljskog života kao i roditeljstva. Riječima "Obitelji, budite hrabre!" upravo takvu poruku obiteljima uputio je i papa Benedikt XVI. u prigodi 1. nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji održanom u Zagrebu 5. lipnja 2011. To se osobito odnosi na kršćanske obitelji, jer je sakrament braka u službi zajednice odnosno usmjeren prema drugima i njihovom spasenju, ali i na sve druge ljude dobre volje koji drže do naravnog braka i obitelji kao dviju stožernih institucija društva.

Nadahnjujući se na primjeru ljubavi Onoga koji je Ljubav sama, od presudne je važnosti jačati međuobiteljsku solidarnost. Preduvjet tome, uz osobno izgrađivanje svakog pojedinog člana obitelji te bračnu i obiteljsku duhovnost, svakako je i međusobno povezivanje odnosno umrežavanje obitelji svezama ljubavi kako bi lakše mogle odoliti negativnim utjecajima i biti "svjetlo svijeta" i "sol zemlje".

Da biste komentirali, prijavite se.