Dr. José Piñera: Mirovinskom reformom do gospodarskog rasta zemlje

Slobodno tržište, niski porezi, uklanjanje administrativnih prepreka, privatni mirovinski račun i privatizacija državnih poduzeća – pravi je recept gospodarskog rasta za Hrvatsku, smatra dr. José Piñera, čileanski ekonomist i intelektualac, poznatiji kao izumitelj čileanskog privatnog mirovinskog sustava.
Autor: Marija Pandžić petak, 17. kolovoza 2012. u 00:00

Slobodno tržište, niski porezi, uklanjanje administrativnih prepreka, privatni mirovinski račun i privatizacija državnih poduzeća – pravi je recept gospodarskog rasta za Hrvatsku, smatra dr. José Piñera, čileanski ekonomist i intelektualac, poznatiji kao izumitelj čileanskog privatnog mirovinskog sustava.

Piñeru nazivaju najpoznatijim svjetskim zagovarateljem privatizacije javnih mirovinskih sustava. Njegova mirovinska reforma već je tri desetljeća uzor za sve važnije mirovinske reforme u svijetu.

Viši je član i potpredsjedatelj Project on Social Security Choice na Cato Institutu u Washingtonu i na talijanskom Istituto Bruno Leoni. Predsjednik je Međunarodnog centra za reformu mirovinskog sustava u Santiagu te član savjetničkog odbora EICEE-a (Educational Initiative for Central and Eastern Europe) u Beču. Dobitnik je Adam Smith Awarda, nagrade Association of Private Enterprise Education. Piše za The Wall Street Journal, Washington Post, New York Times i Foreign Affairs.

Dr. Piñera trenutačno savjetuje vlade diljem svijeta o reorganizaciji mirovinskih sustava i za to ne uzima honorar. Nedavno je boravio u Hrvatskoj i to u Zadru predavajući na ljetnoj školi „Temelji liberalne demokracije“ koju je organizirao Centar za obnovu kulture.

Dr. José Piñera je 1980. godine u Čileu uveo privatni mirovinski sustav koji je omogućio svakom zaposlenom pojedincu da na svoj račun odvaja 10 posto od plaće kako bi od toga živio u starosti. Tako je državu odvojio od mirovinskog sustava te je omogućio ljudima da štede kako bi imali novaca za starost. Taj je svoj program Piñera u modificiranom obliku uveo u još 30 zemalja, u kojima također dolazi do ekonomskog rasta.

Prema svjetskoj listi ekonomskih sloboda, istaknuo je dr. Piñera, Čile je 1970. bio 54. na popisu od 54 zemalja, a nakon uvođenja njegove reforme, Čile se popeo 2009. godine na 7. mjesto, dok su Sjedinjene Američke Države te iste godine bile na 8. mjestu.

„Siromaštvo je s 45 posto opalo na 15 posto“, istaknuo je ekonomist svjetskoga glasa José Piñera koji je svoj plan ekonomskog rast predstavio i predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću.

Prema riječima dr. Piñere, uspješan čileanski mirovinski model nije nemoguće prenijeti u Hrvatsku, ali je teško i to zato što se hrvatski mirovinski sustav nalazi pred bankrotom.

„Primjerice, to je kao kad čovjek ulazi u zgradu koja je u plamenu a drugi mu istodobno nudi lijepu i čitavu zgradu. No taj čovjek prvo treba izići iz stare zgrade i to sa svojim stvarima. Taj postupak naziva se tranzicijskim izazovom“, ustvrdio je naš sugovornik. 

Kako je u razgovoru za Laudato.hr naglasio dr. José Piñera, poteškoća za adaptiranje čileanskog modela u Hrvatskoj nije u ljudima i njihovoj želji da stari mirovinski sustav ostane već u Vladi koja mora pronaći način kako financirati promjenu u novi mirovinski model.

„U Čileu smo uspjeli napraviti promjenu mirovinskog sustava, jer smo na to bili pripremljeni te smo bili jako oprezni s državnim proračunom. Vjerujem da će u Hrvatsku s vremenom ući čileanskim model, jer se od plaća već odvaja 5 posto za privatni mirovinski račun, ali to je premalo, trebalo bi se odvajati 10 posto. Ali nemojte se bojati teških reformi, jer svaka takva reforma je teška, ali vrijedna. Nagrada će doći ukoliko ste učinili nešto teško, ali ste učinili to i na svoju dobrobit“, pojasnio je. 

Slobodno tržište još uvijek nije u potpunosti uvedeno u Hrvatskoj. Međutim, to nije razlog da se ono u budućnosti ne ostvari.

„U komunističkom sustavu ste živjeli 60 godina stoga nemojte očajavati što nemate u potpunosti slobodno tržište. Vaša država postoji tek 20 godina, još je Hrvatska vrlo mlada. Niste naučili kako živjeti u zemlji sa slobodnim tržištem a za to je potrebno vremena. Ali Hrvatska ide u dobrom smjeru. Primjerice, u turizmu koristite podsistem slobodnog tržišta. Ne možete imati centralno planiranje kontrole turista gdje će spavati i jesti. Čini mi se da će to slobodno tržište s juga Hrvatske krenuti prema unutrašnjosti, jer upravo je cijela Dalmacija fokusirana na usluzi i turizmu te je bolje pripremljena za slobodno tržište“, ustvrdio je ekonomski stručnjak svjetskoga glasa dr. José Piñera.  

„Moja poruka je da budete optimistični, a ne pesimistični. Mlada ste zemlja, a države ne nastaju u nekoliko godina ili dvadeset godina. Važno je Hrvatsku usmjeriti u dobrom pravcu. Bog vas je blagoslovio s predivnom zemljom i morem pa se vi, Hrvati trebate osvijestiti i pokrenuti“, poručio je dr. José Piñera. 

Da biste komentirali, prijavite se.