Emilio Marin: Pontifikat Benedikta XVI. obilježili vjera i razum

„Jedna od glavnih misli pontifikata pape Benedikta XVI. bila je: vjera nikada ne smije biti neracionalna. I tako je Benedikt XVI. najbolje demantirao sve one koji su ga bili dočekali s klišeom o 'konzervativcu': ovakav, premda u kanonima utemeljen potez, ali neprimijenjen u svojoj punini kroz milenij povijesti Crkve, očito ne može napraviti 'konzervativac', u biti je takav milenijski korak zapravo revolucionaran“, istaknuo je prof. dr. Emilio Marin.
Autor: Marija Pandžić petak, 15. ožujka 2013. u 13:14

„Jedna od glavnih misli pontifikata pape Benedikta XVI. bila je: vjera nikada ne smije biti neracionalna. I tako je Benedikt XVI. najbolje demantirao sve one koji su ga bili dočekali s klišeom o 'konzervativcu': ovakav, premda u kanonima utemeljen potez, ali neprimijenjen u svojoj punini kroz milenij povijesti Crkve, očito ne može napraviti 'konzervativac', u biti je takav milenijski korak zapravo revolucionaran“, istaknuo je prof. dr. Emilio Marin osvrčući se na odreknuće Benedikta XVI. od papinske službe u razgovoru za portal Biti u vezi Laudato.hr.

Prof dr. Emilio Marin bivši je veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, a danas je prorektor za međunarodnu suradnju i redoviti profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Član je Francuske akademije znanosti i umjetnosti (Académie des Inscriptions et Belles-Lettres, Institut de France), naslovni redoviti profesor Sveučilišta. Bivši je ravnatelj arheološkog muzeja u Splitu, gdje je vršio tu dužnost tijekom 17 godina.".

Prvi je Hrvat kojega je papa Benedikt XVI. imenovao članom Papinskog povjerenstva za starokršćansku arheologiju (Pontificia Commissione di Archeologia Sacra). Inače, prof. dr. Marin je još 1996. bio izabran za dopisnog člana Papinske rimske akademije za arheologiju.

Odreknuće Benedikta XVI. od službe Rimskog biskupa, koju su mu 19. travnja 2005. povjerili kardinali nasljednika svetog Petra, a koje je započelo 28. veljače 2013., od 20 sati,  milenijska je vijest koja je potresla Crkvu i svijet. Na dan Gospe Lurdske, 11. veljače 2013., papa Benedikt XVI. odredio je da će odstupiti iz papinske službe.

„Odluka s okolnostima i posljedicama neviđena! Herojska i svetačka gesta koji otvara nove i neslućene stranice za povijest Rimokatoličke crkve! Benedikt XVI. je zapravo sve bio precizno najavio. Vidljivo je to u odgovoru kojega je dao na pitanje novinara Petera Seewalda 'jeste li pomišljali na povlačenje?' u knjizi Svjetlo svijeta (Split, 2010., str. 45): 'Kada je opasnost velika, ne smije se pobjeći. Zbog toga to sigurno nije trenutak za povlačenje. Upravo se u takvu trenutku mora ustrajati i izdržati tešku situaciju. To je moje mišljenje. Čovjek može odstupiti u nekome mirnu času ili kada jednostavno više ne može. Ali ne može se pobjeći u opasnosti i reći da to treba učiniti netko drugi. Kada papa dođe do jasne spoznaje da psihički, fizički i duhovno više ne može izvršavati nalog svoje službe, tada ima pravo, a možda i obvezu, odstupiti.'“, naglasio je naš sugovornik govoreći o pontifikatu Benedikta XVI.

Marin nadalje naglašava kako je papa u miru Benedikt XVI. čovjek koji je racionalist i ovo je racionalna odluka prema sebi samome i prema Crkvi. Kako je naglasio, to je bitna razlika između njega i pokojnog Ivana Pavla II., koji je bio mistik.

„Blaženi Ivan Pavao II. je kroz svoju službu bio prorok Crkve i nije nikada odstupio sa svoga papinstva. Ne bih rekao da je kod Poljaka bila riječ o držanju pozicije, kao, na primjer, u politici, nego je to stvar jednoga mistika koji želi da kroz bol i patnju služi svom poslanju. To su dva pogleda. Ivan Pavao II. je kroz muku propovijedao kada više nije mogao govoriti“, pojasnio je dr. Emilio Marin. 

Govoreći o sedmogodišnjem pontifikatu Benedikta XVI. Emilio Marin ocijenio je kako je papa Benedikt XVI. vrlo odlučno rezao glavne moralne probleme u Crkvi i tu je bio dosljedan.

„Tako je i glasovita njegova meditacija, dok još nije preuzeo kormilo Crkve, taman uoči Wojtyline smrti, kada je kazao kako se treba riješiti nečistoća u Crkvi. I doista, postupio je po svojoj maksimi iz te meditacije kardinala Ratzingera za Križni put Velikog Petka u Koloseju 2005. Nije ovo, međutim, prilika da se vraćamo na pojedine stanice Križnog puta pape Ratzingera tijekom proteklih skoro osam godina.“

„Jedna od glavnih misli pontifikata pape Benedikta XVI. bila je: vjera nikada ne smije biti neracionalna. I tako je Benedikt XVI. najbolje demantirao sve one koji su ga bili dočekali s klišeom o 'konzervativcu': ovakav, premda u kanonima utemeljen potez, ali neprimijenjen u svojoj punini kroz milenij povijesti Crkve, očito ne može napraviti 'konzervativac', u biti je takav milenijski korak zapravo revolucionaran“, istaknuo je prof. dr. Emilio Marin poručivši: „Hvala Ti, Veliki Papa, za službu kojom si podario svijetu lekciju o nerazdruživosti vjere i razuma!“

Da biste komentirali, prijavite se.