Ivan Šibalić: Mladima pomažemo da postanu sveti

Salezijanska zajednica i u Hrvatskoj je prepoznata radu s mladima, no ovih dana su zajedno s vjernicima posebno počašćeni dolaskom relikvija svoga utemeljitelja sv. Ivana Bosca. O ulozi tog sveca i radu same salezijanske zajednice razgovarali smo s don Ivanom Šibalićem povjerenikom za pastoral mladih i zvanja Hrvatske salezijanske provincije.
Autor: Helena Cvjetičanin petak, 08. ožujka 2013. u 11:15

Salezijanska zajednica i u Hrvatskoj je prepoznata radu s mladima, no ovih dana su zajedno s vjernicima posebno počašćeni dolaskom relikvija svoga utemeljitelja sv. Ivana Bosca. O ulozi tog sveca i radu same salezijanske zajednice razgovarali smo s don Ivanom Šibalićem povjerenikom za pastoral mladih i zvanja Hrvatske salezijanske provincije.

U Hrvatsku dolaze relikvije sv. Ivana Bosca. Kojim povodom i što to znači za vjernike?

Relikvije svetog Ivana Bosca stižu u Hrvatsku 8. ožujka povodom 100. obljetnice dolaska salezijanaca na hrvatsko tlo. No, razlog zbog kojeg relikvije putuju svijetom od 2009. godine je priprema za 200. obljetnicu rođenja svetog Ivana Bosca 2015. Iz tog razloga urna s relikvijama svetog Ivana Bosca obišla je sve kontinente i trenutno posljednja putovanja ima po Europi. Don Bosco je zasigurno jedan od najvećih svetaca Crkve, naročito 19. stoljeća. Tijekom njegova pohoda svijetom zabilježena su mnoga obraćenja kao i čuda. Ovaj posjet don Bosca Hrvatskoj od izvanredne je važnosti za njegove štovatelje, a naročito za djecu i mlade. Podsjećam, Crkva don Bosca službeno naziva 'Ocem i učiteljem mladih'.

Na koji način će Salezijanska provincija u Hrvatskoj obilježiti dolazak relikvija ovoga sveca, gdje se sve mogu vidjeti, kakav je program predviđen?

Urna s relikvijama svetog Ivana Bosca obići će sve salezijanske zajednice u Hrvatskoj salezijanskoj provinciji. Službeno urna ostaje u Hrvatskoj 15 dana, nakon čega program posjeta Hrvatskoj zaključujemo sa središnjim slavljem 23. ožujka u župi Marije Pomoćnice na Knežiji. Relikvije će napustiti Hrvatsku na Cvjetnicu, 24. ožujka nakon mise u 12 sati na Knežiji, te poći prema Rumunjskoj. Svaka zajednica priprema svoj prigodni program. Bit će tu puno bogatstva i različitosti. Svakako će središnja slavlja biti mise na kojima se očekuje iznimno velik broj štovatelja sv. Ivana Bosca.  Bit će tu i drugih molitvenih, kulturnih i zabavnih događanja. Cijeli raspored objavili smo na plakatu.

Po čemu je cijenjen sv. Ivan Bosco i samim time salezijanska zajednica?

Don Bosco je posebno cijenjen kao odgojitelj. To ga svrstava među rijetke „odgojitelje svece“ u Katoličkoj crkvi. Don Bosco je odgajao mlade da postanu dobri kršćani i pošteni građani. Upravo to salezijanci nastavljaju raditi i danas u cijelome svijetu - odgajati evangelizirajući. Don Bosco je razvio i posebnu odgojnu metodu, tzv. preventivni sustav. Salezijanci i danas žive i koriste preventivni sustav u odgoju djece i mladih. Trudimo se biti poput don Bosca: biti mladima očevi, braća i učitelji. Osim toga, često se zaboravlja da je don Bosco bio veliki mistik. Don Bosco je imao mnoge nadnaravne darove. Vjerojatno je najpoznatiji po tzv. "snoviđenjima" u kojima mu je bilo dano da vidi mnoge stvari koje će se zbiti u budućnosti i koje su se ticale trenutnih aktualnih zbivanja iz njegova vremena, kao i moralnog života mladih koje je odgajao.

Po čemu se salezijanska zajednica toliko izdvaja u brizi za mlade? Možete li izdvojiti neke programe i što u njima mladi nalaze zanimljivo?

Salezijanska zajednica živi jednu predivnu karizmu - karizmu evangelizacije mladih. Naše poslanje u Crkvi jest biti s mladima, i pomoći im da postanu sveti. Što to znači u praksi? Pa, vrlo jednostavno. To znači da ćete u salezijanskom dvorištu pronaći sve ono dobro što mladi vole. Sve to koristimo kao sredstva da bi mlade privukli i usmjerili prema najvažnijoj stvari u životu čovjeka - spasenju duše. Konkretno, u salezijanskom centru redovito ćete pronaći: liturgijske skupine, molitvene zajednice, glazbene skupine, sve vrste sportskih skupina, animatore slobodnog vremena, organizirana dječja ljeta, izlete, hodočašća... Ovo je mali dio onoga što radimo i nudimo mladima. Važan dio rada su i animacije ljetnih aktivnosti: od ljetnih oratorija, preko ljetovanja na moru, planinarenja, hodočašća, itd. Puno je toga. Teško je to ovdje i nabrojati, a kamoli opisati.

Gotovo smo na polovici Godine vjere koju je proglasio, sada papa emeritus, Benedikt XVI. Možete li opisati, po Vašem mišljenju, što ona donosi vjernicima i Katoličkoj crkvi?

Papa sigurno nije nasumce izabrao da ovo bude upravo Godina vjere. Vjera je u velikoj krizi u modernom svijetu. Čovjek sve više sebe stavlja na mjesto Boga, i kao posljedica ponestaje mu „osjećaja“ za sveto. A, čovjek bez „osjećaja“ za sveto je u stanju napraviti velika zla. Tome svjedočimo svakodnevno u našem društvu. Godina vjere podsjeća prije svega svećenike da oni nisu pozvani biti političari, socijalni radnici, humanisti..., nego da su na prvom mjestu pozvani biti blagovjesnici Radosne vijesti. Godina vjere potiče svećenike da čine ono što trebaju činiti: da navještaju Evanđelje. Osim toga, Godina vjere je svakom vjerniku poticaj i prigoda da raste u najvažnijoj stvari u životu: u dijalogu sa Stvoriteljem i u predanju Stvoritelju.

Kakav je na Vas dojam ostavila odluka pape Benedikta XVI. o odreknuću? Po čemu ćete ga pamtiti?

Ovih dana kada se očekuje izbor novog pape, dobro je spomenuti da je sveti Ivan Bosco gajio među mladima posebnu odanost prema crkvenim poglavarima, naročito ljubav prema papi. Poznato je i njegovo proročanstvo da će upravo kardinal Gioacchino Pecci biti izabran za papu (Lav XIII.). Kasnije, prepoznavši to proročanstvo, Lav XIII. je i sam bio salezijanac suradnik. Svoje odgajanike don Bosco je učio da budu odani Svetom Ocu što svjedoče i brojna katolička štiva koja je pisao. Kao don Boscovog sina, zatekla me Papina objava o odreknuću. Informaciju sam dobio putem smartphonea, preko aplikacije CNN-a. Da je to bila neka naša domaća ili neka strana manje uvažena medijska kuća, vjerojatno bih posumnjao u istinitost vijesti. Sada na to gledam kao na proročku gestu Svetoga Oca. Tim potezom Benedikt XVI. je na karakteristični njemački način dao veliko i iskreno svjedočanstvo apostolskog žara, poniznosti i ljubavi prema Crkvi. Benedikta ću uvijek pamtiti po puno toga. Posebno mi pri srcu stoji njegova čvrsta, utemeljena i jasna teologija, njegova nepokolebljivost po mnogim liberalnim podmetanjima i pitanjima suvremenog društva, njegova vjernost i odanost služenju Krstu i Crkvi. Od onih više sentimentalnih elemenata, ističem prekrasna sjećanja na klanjanje s Papom na Trgu bana Josipa Jelačića, kao i susret mladih u Madridu.

Da biste komentirali, prijavite se.