U Hrvatskoj je u tijeku velika seoba naroda, ali i unutarnjih previranja

Prenosimo dijelove kolumne iz časopisa 'Kana' dr. sc. Tade Jurića s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Autor: Kana/Laudato/T.R. Photo: Kana srijeda, 17. travnja 2019. u 14:32

Problem iseljavanja jedan je od gorućih problema u Hrvatskoj posljednjih godina. Val odlazaka izazvao je i val frustracije kod onih koji ostaju, pitajući se jesu li pogriješili. Hrvatskim društvom danas neupitno vlada jedna vrsta moralne panike i kolektivne psihoze, koje su posljedica iseljavanja oko pet posto ukupnog stanovništva, i to u samo proteklih pet godina. Ono što se ocrtalo jasna je veza između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, o čemu je za novi broj 'Kane' progovorio dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

- Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj odlasku iz zemlje predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja. Jednostavnije rečeno, poštenje i rad se ne isplate. Pita li se iseljenike, reći će da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Štoviše, većina tvrdi da je izgubila povjerenje u domovinu i vjeru da će hrvatsko društvo u nekom kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju uspjeti postati zdravo društvo - piše Jurić.

Kako dodaje, sporno je i mnogo toga što se pročita u novinama, na internetu ili pak čuje na televiziji.

- Problem u fenomenu iseljavanja čine mediji, koji cijelu temu prikazuju pristrano i kao da navijaju za to da ljudi napuste domovinu. Tako se u društvu stvara slika da su oni koji su otišli uspjeli, a da su oni koji ostaju gubitnici. 'Spašavaj se tko može', rekao bih da je to poruka koju pojedini mediji šalju, a na takve ste tekstove ili priloge zasigurno i sami naišli - smatra Jurić.

- Govoreći za medije, već sam isticao da samo treba pogledati tko odlazi, tko ostaje, tko nam dolazi i sve će biti jasno. Ostaju oni koji su posložili sustav po svojoj mjeri, rođačko-ortačko-interesnoj, koji imaju državni posao, nekretninu na moru ili u glavnom gradu, odlaze oni koji su pokušali nešto promijeniti i vide da se to ne može na primjeru svojih roditelja- istaknuo je u 'Kani' Tado Jurić.

Iseljeni Hrvati svojim su 'novim životom' u Njemačkoj u pravilu vrlo zadovoljni i nisu požalili što su se odselili u Njemačku. Sukladno tome, rijetki razmišljaju o povratku. Sudeći prema podatcima koje je iznio i u svojoj knjizi, trećina ispitanih iseljenih Hrvata u Njemačku, odnosno državljana Hrvatske, porijeklom je iz BiH.

- Hrvati iz BiH, koji su tradicionalno nadomještali manjak stanovništva u Hrvatskoj, danas Hrvatsku zaobilaze. Bojim se da smo ih izgubili… A sa svakim iseljenim Hrvatom zapravo ne samo da se gubi novac uložen u njegovo obrazovanje, nego se i dobiva visoki trošak integracije osobe koja će doći na njegovo mjesto - piše u kolumni koja se u cijelosti može pročitati u tiskanom izdanju.
 

Da biste komentirali, prijavite se.