Anto Gavrić: U Hrvatskoj dominikanci iz cijelog svijeta

Prvi put u 800 godina postojanja dominikanskoga reda bit će generalna skupština reda održana u Hrvatskoj. O važnosti tog događaja razgovarali smo s provincijalom Hrvatske dominikanske provincije dr. Antom Gavrićem.
ponedjeljak, 29. srpnja 2013. u 17:18

Prvi put u 800 godina postojanja dominikanskoga reda bit će generalna skupština reda održana u Hrvatskoj. Taj će povijesni događaj, ne samo za Hrvatsku dominikansku provinciju već i za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj te Hrvatsku, biti održan na Čiovu i u Trogiru, a trajat će od blagdana suzaštitnice reda sv. Marije Magdalene, 22. srpnja, do blagdana utemeljitelja reda sv. Dominika 8. kolovoza. Generalna skupština okupit će više od stotinu svećenika dominikanaca iz čitavoga svijeta, sa svih kontinenata. Zato će to biti prvi veliki međunarodni događaj u Hrvatskoj nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

O važnosti tog događaja razgovarali smo s provincijalom Hrvatske dominikanske provincije dr. Antom Gavrićem.

U Hrvatskoj se prvi put održava Opća skupština Dominikanskog reda i to u Trogiru, rodnom gradu prvog hrvatskog blaženika Augustina Kažotića. Zašto je izabrana upravo naša zemlja za održavanje dominikanske skupštine?
Na kraju Opće skupštine u Rimu koja je održana 2010. godine, a kada se odlučuje gdje će se organizirati sljedeća skupština, predložio sam Hrvatsku za kandidaturu. Razmišljao sam da Opća skupština nikad nije bila organizirana u Hrvatskoj, a pripremamo se za proslavu osamstote godine reda. Predložili smo Dubrovnik, Bol na Braču i Trogir. Zanimljivo je da smo upravo u travnju 2010. krenuli s procesom kanonizacije Augustina Kažotića, rođenog Trogiranina. Najteži problem je bio uskladiti blizinu smještaja s našim samostanom, a to smo u Trogiru najbolje riješili.
Održavanje Opće skupštine Dominikanskog reda, odnosno najvišeg zakonodavnog tijela, značajan je događaj za nas hrvatske dominikance. Radni dio Skupštine odvija se uglavnom u dvorani hotela Sveti Križ na Čiovu, a liturgijska slavlja u samostanskoj crkvi Sv. Križa nasuprot hotelu.
Smatram da je to velik događaj i za Hrvatsku, jer dolaze dominikanci iz cijelog svijeta. Tu vidim promociju Hrvatske u svijetu. Naime, pokrenuli smo i mrežnu stranicu trogir.op.org na četiri jezika koja govori o Hrvatskoj, i to na hrvatskom, engleskom, francuskom i španjolskom.  Mislim da su upravo ljepote Hrvatske pripomogle da dobijemo mogućnost da ugostimo dominikance iz cijelog svijeta.

Koji su ciljevi i očekivanja Opće skupštine?
Skupština u Trogiru nastavit će promišljati o obnovi i restrukturiranju Reda na temelju odluka i smjernica Opće skupštine u Rimu 2010. Osam povjerenstava određuju okosnice rada braće na Skupštini: Jubilej 2016. i obnova Reda, Konstitucije Reda, propovijedanje, formacija, studij, zajednički život, uprava i restrukturiranje Reda te ekonomija.
Kod nas je istaknuto demokratsko odlučivanje. Da bi imalo snagu zakona u redu, mora proći tri godine kako bi dobilo zakonsku snagu. Na ovoj Općoj skupštini bit će zanimljivo vidjeti što će se dogoditi s onim prijedlozima koje smo predložili na prethodnoj Općoj skupštini.  

Koju karizmu njeguje Dominikanski red?
Ono što je naša karizma i ono što je utkano u narav dominikanaca je propovijedanje. To je upravo bila i središnja tema Opće skupštine u Rimu i to će biti jedna od tematika o kojoj će biti riječi i tijekom ove skupštine. Propovijedanje je nezaobilazno. Ne mislim tu jedino na tradicionalno propovijedanje u crkvama već promišljanje kako naviještati Radosnu vijest putem medija, kulture i sve naprednije tehnologije. Glavni nam je izazov kako doći do onih koji ne dolaze k nama.  Želimo im prići i govoriti o Crkvi, ali treba pronaći pravi način kako da prave riječi dopru do njih. U našem je redu jako istaknuta vrijednost studija kako bi se što bolje kao dominikanci izgradili. Tako bi se upravo na ovoj Općoj skupštini trebao prihvatiti program studija za cijeli red. Naime, u povodu 800. godine postojanja ovog reda trebalo bi promišljati o obnovi reda kako bi odgovorio poslanju koju je sv. Dominik postavio.

Koje značenje ima danas blaženi Augustin Kažotić?
Iako je proteklo više stoljeća od vremena kada je prvi hrvatski blaženik živio, njegov lik je i danas aktualan. Ne samo nama hrvatskim dominikancima koji su pokrenuli njegovu kauzu, nego cijelom redu i Crkvu. Mislim da je blaženi Augustin Kažotić svojim životom pokazao primjer kako biti u službi Crkve.  On je otišao na studij u inozemstvo i tako je postao prvim Hrvatom koji je studirao na Sorbonni. Nakon studija povezuje se s Papom koji ga imenuje zagrebačkim biskupom. Kada se vratio u Zagreb, pokazao je aktivan pristup ne samo u uređivanju Zagrebačke nadbiskupije već u obnovi Crkvi. On je kao biskup pješice obilazio svoju biskupiju te je na taj način ostvarivao povezanost s narodom. Posebice se borio za mogućnost školovanja svih bez obzira na materijalno stanje. Bl. Augustin Kažotić nam je uzor iz razloga jer je kao dominikanac i propovjednik služio najsiromašnijima.