Bolnički red Milosrdne braće svetog Ivana od Boga

Glavno obilježje Reda milosrdne braće je u prihvaćanju i njegovanju bolesnika u cjelovitosti njegove osobe, tj. primjenom znanstveno-medicinskih metoda liječiti čitavu osobu.
Autor: Francisko Pavljuk/Laudato Photo: www.barmherzige-brueder.at petak, 08. ožujka 2019. u 10:16

Utemeljitelj Reda milosrdne braće je sv. Ivan od Boga. Rođen je 1495. godine u Portugalu. Zbog životnih prilika kasnije je živio u Španjolskoj. Po naravi je bio nemirni avanturist, energičan i požrtvovan tip. Lutao je po cijeloj Europi i promijenio brojna zanimanja. Tako je bio pastir, vojnik, putujući trgovac, bolničar i napokon utemeljitelj redovničke zajednice. Obratila ga je 1539. godine propovijed sv. Ivana Avilskog. Njegove riječi ganule su ga do suza. Istrčao je iz Crkve i stao glasno naricati. Gospodin zahvaća njegovo srce do te mjere da svojim sugrađanima izgleda kao lud. Uvjereni u to zatvaraju ga u neki hospicij. Međutim, u njemu se on pokazao zdravijim i razboritijim od onih koji su ga zatvorili. Videći kako osoblje hospicija postupa s psihičkim bolesnicima, otkriva svoj poziv: on će služiti bolesnima i nemoćnima. Tom je prilikom rekao: "Neka mi Bog dade vremena da osnujem jednu bolnicu gdje bih mogao prihvatiti ove siromahe i služiti im kako ja želim."

Osnovao je prvu bolnicu u Granadi u Španjolskoj. Tamo je i preminuo 8. ožujka 1550. godine. Sv. Ivan od Boga udario je temelje novoj redovničkoj zajednici - Družbi milosrdne braće koja će se brinuti za bolesnike i bijednike. I danas, pet stoljeća od njegove smrti, njegova karizma još uvijek živi. Red ima, u više od 50 država na svih pet kontinenata, 334 moderne socijalne ustanove kao što su bolnice, ustanove za osobe s invaliditetom i za duševne bolesnike, ustanove koje zbrinjavaju beskućnike, staračke domove, domove za napuštenu djecu, centre za ovisnike, te mnoge druge karitativne ustanove i organizacije.

Glavno obilježje Reda milosrdne braće je u prihvaćanju i njegovanju bolesnika u cjelovitosti njegove osobe, tj. primjenom znanstveno-medicinskih metoda liječiti čitavu osobu. Kao i sve druge redovničke zajednice i Milosrdna braća imaju svoje redovničke odredbe. Žive po Pravilu sv. Augustina na kojemu se njihov život u zajednici orijentira. Molitva, rad i odmor glavna su obilježja dnevnog reda. Zajednička i osobna molitva, te bratska zajednica glavni su izvori životne snage. Uz tri evanđeoska zavjeta: čistoća, poslušnost i siromaštvo, Milosrdna braća imaju i četvrti zavjet, a to je hospitalitet. Pod tim pojmom podrazumijeva se svako karitativno djelo. To su zapravo ljubav i milosrđe na djelu. Bolnički red sv. Ivana od Boga je pretežno laička družba, što znači da su redovnici većinom nesvećenici - odnosno časna braća, iako među njima ima i nešto svećenika, koji pastoralno djeluju u službi bolesnima ili su duhovnici po samostanima Milosrdne braće.
 
Kako se postaje Milosrdni brat?

Mladić koji želi postati milosrdni brat ili svećenik mora biti stariji od 17 godina. Osim toga mora biti spreman živjeti po evanđeoskim zavjetima: a to su siromaštvo, čistoća, poslušnost i hospitalitet, tj. dužan je obavljati neko karitativno socijalno zanimanje. Redovnički život počinje s postulaturom koja traje najmanje 6 mjeseci. U postulaturi su kandidati koji se upoznaju s redom, te uče njemački jezik. Poslije postulature je oblačenje habita, kandidat dobiva redovničko ime, te ulazi u novicijat. U novicijatu intenzivnije upoznaje redovnička pravila, konstitucije i statute Reda, njegovu povijest, duhovnost i poslanje, tj. karizmu Reda. Uz sve to rade u svojim ustanovama kako bi što bolje upoznali svoje poslanje. Poslije novicijata je polaganje prvih zavjeta, na godinu dana, koji se obnavljaju pet puta. Taj dio u ovom Redu zove se Skolastikat, u tom vremenu kao privremeni članovi ove zajednice studiraju neko zanimanje, koje je povezano s poslanjem, a to može biti bolničar, liječnik, psihijatar, socijalni radnik, apotekar, teolog-svećenik, sve ovisi o tome kakve tko sposobnosti ima. Poslije petog obnavljanja zavjeta slijedi polaganje slavnih ili vječnih zavjeta.

Danas su u svijetu 1.142 člana reda Milosrdne braće. Prosječna starost braće je 58 godina, 13% braće su svećenici, a jedan brat je biskup. U svijetu imaju oko 53 tisuće djelatnika, sedam tisuća volontera, a godišnje se brinu za oko 20 tisuća pacijenata. Austrijska provincija Milosrdne braće sa sjedištem u Beču danas broji 37 članova sa vječnim zavjetima, 5 šolastika (braća s privremenim zavjetima), dva oblata, dva novaka i četiri postulanta. U provinciji su i tri brata Hrvata. U Talijanskoj provinciji su još dva brata Hrvata.

Među 1.142 člana (s vječnim i privremenim zavjetima, novacima i oblatima) koji dolaze iz 51 naroda, početkom prošle godine na svih pet kontinenata bilo je i pet Hrvata. Među najbrojnijima su: Španjolci (327 redovnika), slijede Poljaci (93), Vijetnamci (85), Talijani (72), Portugalci (53) i dr., a među malobrojnijima su, s po jednim članom: Bjelorusi, Gvinejci, Kenijci, Panamci, Švicarci, te Paragvajci (2), Kongoanci i Ekvadorci (3) i dr. Kao zanimljivost treba spomenuti da djeluju i u Koreji (26), Kubi (13), Mađarskoj (3), Japanu (5), Slovačkoj (3) itd... Oganizirani su u 32 provincije, a svećenika je od ukupnog broja redovnika samo 137, budući da su prvotno časna braća koja rade po bolnicama i općenito na zdravstvenom području. Stoga im je i prosječna dob novaka između 25 i 35 godina, kojih je trenutno najviše u afričkoj provinciji sv. Augustina (33), pa vijetnamskoj (20), austrijskoj i poljskoj (12) itd.  Taj red kod nas je u prošlosti nestao.

Ove godine bolnica laičkog bolničkog reda Milosrdne braće sv. Ivana od Boga u Austriji u Beču slavi 400. obljetnicu svoga postojanja. Osnovana je davne 1614. godine. Na samom početku bolnica je imala samo 12 bolničkih kreveta. Danas pak ima preko 411 bolničkih kreveta, devet bolničkih odjela, dva instituta... Uz bolnicu u ulici Taborstrasse 16 nalazi se i vlastita ljekarna Milosrdne braće.  Danas je ovo najveća redovnička bolnica u Beču i ubraja se među modernije bolnice u Austriji. Prošle, 2013. godine u bolnici je bilo oko 32.500 stacioniranih pacijenata i oko 133 tisuće ambulantnih pacijenata. Ova bolnica danas broji preko 800 zaposlenika. Već 400 godina Milosrdna braća u Beču brinu se o bolesnicima bez obzira na vjersku pripadnost, nacionalnost, porijeklo, godine, socijalni status, zdravstveno osiguranje... Onima koji nemaju zdravstveno osiguranje kao i beskućnicima, bolnica Milosrdne braće je jedini spas, jer znaju da će bez ikakve novčane naknade biti dostojno zbrinuti.

Djelatnost Milosrdne braće nije nepoznata u povijesti Hrvatske, ali je ona prestala djelovati sredinom prošlog stoljeća. Naime, prije Drugog svjetskog rata u Zagrebu je djelovao katolički bolnički red Milosrdna braća sv. Ivana od Boga, gdje su dugo godina imali svoju bolnicu na Trgu bana Josipa Jelačića, a od koje je ostala današnja kapela Ranjenoga Isusa. 2004. godine bilo je točno 200. godina od dolaska Milosrdne braće u Zagreb. Bolnica je djelovala od 23. kolovoza 1804. do 1918. godine. Bolnički red Milosrdne braće sv. Ivana od Boga svojim djelovanjem u Zagrebu dao je značajan doprinos na medicinskom i socijalnom području, ali je prestao djelovati sredinom prošlog stoljeća. Nakon jednog stoljeća nestanka, red se vraća u Hrvatsku. Naime, u najnovije vrijeme u ovaj red u Austriji i Italiji stupila su petorica Hrvata.

U Šumetlici nedaleko od Nove Gradiške 20. lipnja 2006. godine ponovno je utemeljena njihova zajednica i uspostavljena provincija sv. Ambrozija. Hrvatska milosrdna braća u zgradi nekada poznate plućne bolnice na Strmcu otvorili su svoju bolnicu za psihičke bolesnike koju su kupili 2007. godine. Nekadašnja Dječja bolnica za plućne bolesti Šumetlica obnovom i proširenjem pretvorena je u jednu od najsuvremenijih psihijatrijskih ustanova u regiji s više od stotinu bolesničkih ležajeva. Više o ovoj bolnici na adresi www.bolnicasvetirafael.eu. O Milosrdnoj braći podrobnije informacije možete pronaći na sljedećim adresama www.barmherzige.de i www.barmherzige-brueder.at.